Zbirka izraza

hr U taksiju   »   fa ‫در تاکسی‬

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

‫38 [سی و هشت]‬

38 [see-o-hasht]

‫در تاکسی‬

‫dar taaksi‬‬‬

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. ‫-طف-- یک --کس- صد- ک----‬ ‫ل___ ی_ ت____ ص__ ک_____ ‫-ط-ا- ی- ت-ک-ی ص-ا ک-ی-.- -------------------------- ‫لطفاً یک تاکسی صدا کنید.‬ 0
‫--t-aaً-y-k-ta-----------ko---.--‬ ‫l_____ y__ t_____ s____ k________ ‫-o-f-a- y-k t-a-s- s-d-a k-n-d-‬-‬ ----------------------------------- ‫lotfaaً yek taaksi sedaa konid.‬‬‬
Koliko košta do željezničkog kolodvora? ‫-- ا---گاه -طار کرایه--ق-ر -ی‌ش-د-‬ ‫ت_ ا______ ق___ ک____ چ___ م______ ‫-ا ا-س-گ-ه ق-ا- ک-ا-ه چ-د- م-‌-و-؟- ------------------------------------ ‫تا ایستگاه قطار کرایه چقدر می‌شود؟‬ 0
‫t- ee--g--- gha--ar k--aa-e--ch-ghadr-m----ava----‬ ‫t_ e_______ g______ k_______ c_______ m____________ ‫-a e-s-g-a- g-a-a-r k-r-a-e- c-e-h-d- m---h-v-d-‬-‬ ---------------------------------------------------- ‫ta eestgaah ghataar keraayeh cheghadr mi-shavad?‬‬‬
Koliko košta do zračne luke? ‫ت- فرود--- -رای--چقد- -ی---د-‬ ‫ت_ ف______ ک____ چ___ م______ ‫-ا ف-و-گ-ه ک-ا-ه چ-د- م-‌-و-؟- ------------------------------- ‫تا فرودگاه کرایه چقدر می‌شود؟‬ 0
‫-----roo----h -er----h chegh-dr m--sh-vad-‬‬‬ ‫t_ f_________ k_______ c_______ m____________ ‫-a f-r-o-g-a- k-r-a-e- c-e-h-d- m---h-v-d-‬-‬ ---------------------------------------------- ‫ta foroodgaah keraayeh cheghadr mi-shavad?‬‬‬
Pravo, molim. ‫لط--- م-ت-ی--ب--ی--‬ ‫ل___ م_____ ب______ ‫-ط-ا- م-ت-ی- ب-و-د-‬ --------------------- ‫لطفاً مستقیم بروید.‬ 0
‫--t--aً-mo--ag--m b-r----.--‬ ‫l_____ m________ b__________ ‫-o-f-a- m-s-a-h-m b-r-v-d-‬-‬ ------------------------------ ‫lotfaaً mostaghim beravid.‬‬‬
Ovdje desno, molim. ‫--فا- ای-جا س-ت ---ت --ی-ید-‬ ‫ل___ ا____ س__ ر___ ب_______ ‫-ط-ا- ا-ن-ا س-ت ر-س- ب-ی-ی-.- ------------------------------ ‫لطفاً اینجا سمت راست بپیچید.‬ 0
‫l-t---ً-e--j-a sam- r---t b-pic--d.-‬‬ ‫l_____ e_____ s___ r____ b___________ ‫-o-f-a- e-n-a- s-m- r-a-t b-p-c-i-.-‬- --------------------------------------- ‫lotfaaً eenjaa samt raast bepichid.‬‬‬
Tamo na uglu lijevo, molim. ‫-طف-- آ--ا -ر-نبش----ت -پ-بپ--ید-‬ ‫ل___ آ___ س_ ن___ س__ چ_ ب_______ ‫-ط-ا- آ-ج- س- ن-ش- س-ت چ- ب-ی-ی-.- ----------------------------------- ‫لطفاً آنجا سر نبش، سمت چپ بپیچید.‬ 0
‫--t--a- a--ja- s-- --bsh, ---t-c--p b----h-d-‬‬‬ ‫l_____ a_____ s__ n_____ s___ c___ b___________ ‫-o-f-a- a-n-a- s-r n-b-h- s-m- c-a- b-p-c-i-.-‬- ------------------------------------------------- ‫lotfaaً aanjaa sar nabsh, samt chap bepichid.‬‬‬
Meni se žuri. ‫م--ع--ه-د-ر--‬ ‫م_ ع___ د_____ ‫-ن ع-ل- د-ر-.- --------------- ‫من عجله دارم.‬ 0
‫-an-ajaleh-da-ram.-‬‬ ‫m__ a_____ d_________ ‫-a- a-a-e- d-a-a-.-‬- ---------------------- ‫man ajaleh daaram.‬‬‬
Ја imam vremena. ‫-- وقت -----‬ ‫م_ و__ د_____ ‫-ن و-ت د-ر-.- -------------- ‫من وقت دارم.‬ 0
‫--- ----- -a-r-m.--‬ ‫m__ v____ d_________ ‫-a- v-g-t d-a-a-.-‬- --------------------- ‫man vaght daaram.‬‬‬
Molim Vas vozite sporije. ‫ل-ف---آ---ه -ر برانی--‬ ‫ل___ آ____ ت_ ب_______ ‫-ط-ا- آ-س-ه ت- ب-ا-ی-.- ------------------------ ‫لطفاً آهسته تر برانید.‬ 0
‫-o-f--ً -a-esteh--ar b--a-ni-.--‬ ‫l_____ a_______ t__ b___________ ‫-o-f-a- a-h-s-e- t-r b-r-a-i-.-‬- ---------------------------------- ‫lotfaaً aahesteh tar beraanid.‬‬‬
Stanite ovdje, molim. ‫----ً اینجا---ق- ک--د.‬ ‫ل___ ا____ ت___ ک_____ ‫-ط-ا- ا-ن-ا ت-ق- ک-ی-.- ------------------------ ‫لطفاً اینجا توقف کنید.‬ 0
‫---fa-ً--enjaa-ta-a-h-f --n-d-‬-‬ ‫l_____ e_____ t_______ k________ ‫-o-f-a- e-n-a- t-v-g-o- k-n-d-‬-‬ ---------------------------------- ‫lotfaaً eenjaa tavaghof konid.‬‬‬
Sačekajte trenutak, molim Vas. ‫--فا---ک----ه صب----ید.‬ ‫ل___ ی_ ل___ ص__ ک_____ ‫-ط-ا- ی- ل-ظ- ص-ر ک-ی-.- ------------------------- ‫لطفاً یک لحظه صبر کنید.‬ 0
‫-otfaa----k ----eh-s------ni-.‬-‬ ‫l_____ y__ l_____ s___ k________ ‫-o-f-a- y-k l-h-e- s-b- k-n-d-‬-‬ ---------------------------------- ‫lotfaaً yek lahzeh sabr konid.‬‬‬
Odmah se vraćam. ‫-ن--لان--ر --‌گردم.‬ ‫م_ ا___ ب_ م_______ ‫-ن ا-ا- ب- م-‌-ر-م-‬ --------------------- ‫من الان بر می‌گردم.‬ 0
‫m-n al-a- b-r mi-g-----.‬-‬ ‫m__ a____ b__ m____________ ‫-a- a-a-n b-r m---a-d-m-‬-‬ ---------------------------- ‫man alaan bar mi-gardam.‬‬‬
Dajte mi račun molim. ‫ل---- ------ رس-د--ه -- --ه---‬ ‫ل___ ی_ ق__ ر___ ب_ م_ ب______ ‫-ط-ا- ی- ق-ض ر-ی- ب- م- ب-ه-د-‬ -------------------------------- ‫لطفاً یک قبض رسید به من بدهید.‬ 0
‫----a-ً---- gh-bz -e--d -e ma- be-ah--.‬-‬ ‫l_____ y__ g____ r____ b_ m__ b__________ ‫-o-f-a- y-k g-a-z r-s-d b- m-n b-d-h-d-‬-‬ ------------------------------------------- ‫lotfaaً yek ghabz resid be man bedahid.‬‬‬
Nemam sitno. ‫من --ل --د ن-ا-م-‬ ‫م_ پ__ خ__ ن______ ‫-ن پ-ل خ-د ن-ا-م-‬ ------------------- ‫من پول خرد ندارم.‬ 0
‫-an--o-- kh--d nada-----‬-‬ ‫m__ p___ k____ n___________ ‫-a- p-o- k-o-d n-d-a-a-.-‬- ---------------------------- ‫man pool khord nadaaram.‬‬‬
U redu je, ostatak je za Vas. ‫د--ت ا-----قیه -------- خود----‬ ‫د___ ا___ ب___ پ__ ب___ خ_______ ‫-ر-ت ا-ت- ب-ی- پ-ل ب-ا- خ-د-ا-.- --------------------------------- ‫درست است، بقیه پول برای خودتان.‬ 0
‫d--ost ---- b-ghi-h po-l--a-a-y--k----taan---‬ ‫d_____ a___ b______ p___ b______ k____________ ‫-o-o-t a-t- b-g-i-h p-o- b-r-a-e k-o-e-a-n-‬-‬ ----------------------------------------------- ‫dorost ast, baghieh pool baraaye khodetaan.‬‬‬
Odvezite me na ovu adresu. ‫--ا -ه--ی------ -ب-ی--‬ ‫م__ ب_ ا__ آ___ ب______ ‫-ر- ب- ا-ن آ-ر- ب-ر-د-‬ ------------------------ ‫مرا به این آدرس ببرید.‬ 0
‫-a--- be in -a---s b-bari---‬‬ ‫m____ b_ i_ a_____ b__________ ‫-a-a- b- i- a-d-e- b-b-r-d-‬-‬ ------------------------------- ‫maraa be in aadres bebarid.‬‬‬
Odvezite me do mog hotela. ‫مر- به -ت-- ---ی-.‬ ‫م__ ب_ ه___ ب______ ‫-ر- ب- ه-ل- ب-ر-د-‬ -------------------- ‫مرا به هتلم ببرید.‬ 0
‫mar-a--- h-t--a---eb-ri-.-‬‬ ‫m____ b_ h______ b__________ ‫-a-a- b- h-t-l-m b-b-r-d-‬-‬ ----------------------------- ‫maraa be hotelam bebarid.‬‬‬
Odvezite me do plaže. ‫مر- (-ا م-شی-)--ه-ساح- ب---د.‬ ‫م__ (ب_ م_____ ب_ س___ ب______ ‫-ر- (-ا م-ش-ن- ب- س-ح- ب-ر-د-‬ ------------------------------- ‫مرا (با ماشین) به ساحل ببرید.‬ 0
‫--r---(b--ma-sh--) b--saa-e---ebarid-‬‬‬ ‫m____ (b_ m_______ b_ s_____ b__________ ‫-a-a- (-a m-a-h-n- b- s-a-e- b-b-r-d-‬-‬ ----------------------------------------- ‫maraa (ba maashin) be saahel bebarid.‬‬‬

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?