Zbirka izraza

hr Brojati   »   fa ‫اعداد‬

7 [sedam]

Brojati

Brojati

‫7 [هفت]‬

7 [haft]

‫اعداد‬

‫adaad‬‬‬

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Ja brojim: ‫م---ی-شمارم:‬ ‫م_ م________ ‫-ن م-‌-م-ر-:- -------------- ‫من می‌شمارم:‬ 0
‫--n mi--homa--am-‬-‬ ‫m__ m_______________ ‫-a- m---h-m-a-a-:-‬- --------------------- ‫man mi-shomaaram:‬‬‬
jedan, dva, tri ‫-ک------سه‬ ‫ی__ د__ س__ ‫-ک- د-، س-‬ ------------ ‫یک، دو، سه‬ 0
‫yek----, seh‬‬‬ ‫y___ d__ s_____ ‫-e-, d-, s-h-‬- ---------------- ‫yek, do, seh‬‬‬
Brojim do tri. ‫-ن-----ه-می‌شم-رم.‬ ‫م_ ت_ س_ م________ ‫-ن ت- س- م-‌-م-ر-.- -------------------- ‫من تا سه می‌شمارم.‬ 0
‫--n -a seh-mi-sh-ma-r---‬‬‬ ‫m__ t_ s__ m_______________ ‫-a- t- s-h m---h-m-a-a-.-‬- ---------------------------- ‫man ta seh mi-shomaaram.‬‬‬
Ja brojim dalje: ‫من بی-ت--م----ا---‬ ‫م_ ب____ م________ ‫-ن ب-ش-ر م-‌-م-ر-:- -------------------- ‫من بیشتر می‌شمارم:‬ 0
‫--- bishta-------omaa-am:‬-‬ ‫m__ b______ m_______________ ‫-a- b-s-t-r m---h-m-a-a-:-‬- ----------------------------- ‫man bishtar mi-shomaaram:‬‬‬
četiri, pet, šest, ‫چ-ار- پن-- ش-،‬ ‫چ____ پ___ ش___ ‫-ه-ر- پ-ج- ش-،- ---------------- ‫چهار، پنج، شش،‬ 0
‫-ha-a--, p-n----h---,-‬‬ ‫c_______ p____ s________ ‫-h-h-a-, p-n-, s-o-h-‬-‬ ------------------------- ‫chahaar, panj, shosh,‬‬‬
sedam, osam, devet ‫ه-ت----ت،-ن-،‬ ‫ه___ ه___ ن___ ‫-ف-، ه-ت- ن-،- --------------- ‫هفت، هشت، نه،‬ 0
‫-a-t--has-t- ----‬‬‬ ‫h____ h_____ n______ ‫-a-t- h-s-t- n-h-‬-‬ --------------------- ‫haft, hasht, neh,‬‬‬
Brojim. ‫-- می--مارم.‬ ‫م_ م________ ‫-ن م-‌-م-ر-.- -------------- ‫من می‌شمارم.‬ 0
‫-a--m---hom-------‬‬ ‫m__ m_______________ ‫-a- m---h-m-a-a-.-‬- --------------------- ‫man mi-shomaaram.‬‬‬
Brojiš. ‫تو-می----ری-‬ ‫ت_ م________ ‫-و م-‌-م-ر-.- -------------- ‫تو می‌شماری.‬ 0
‫--o ---s--m--ri-‬‬‬ ‫t__ m______________ ‫-o- m---h-m-a-i-‬-‬ -------------------- ‫too mi-shomaari.‬‬‬
Broji. ‫-و-(مر-- -ی--ما-د.‬ ‫ا_ (م___ م________ ‫-و (-ر-) م-‌-م-ر-.- -------------------- ‫او (مرد) می‌شمارد.‬ 0
‫-o-----d- ---s-o--------‬ ‫o_ (m____ m______________ ‫-o (-o-d- m---h-m-a-d-‬-‬ -------------------------- ‫oo (mord) mi-shomaard.‬‬‬
Jedan. Prvi. ‫--- -و-.‬ ‫ی__ ا____ ‫-ک- ا-ل-‬ ---------- ‫یک، اول.‬ 0
‫ye-,----l.‬-‬ ‫y___ a_______ ‫-e-, a-a-.-‬- -------------- ‫yek, aval.‬‬‬
Dva. Drugi. ‫د-- -وم.‬ ‫د__ د____ ‫-و- د-م-‬ ---------- ‫دو، دوم.‬ 0
‫----dovo--‬‬‬ ‫d__ d________ ‫-o- d-v-m-‬-‬ -------------- ‫do, dovom.‬‬‬
Tri. Treći. ‫س-،--و-.‬ ‫س__ س____ ‫-ه- س-م-‬ ---------- ‫سه، سوم.‬ 0
‫se-,-s-v-m--‬‬ ‫s___ s________ ‫-e-, s-v-m-‬-‬ --------------- ‫seh, sevom.‬‬‬
Četiri. Četvrti. ‫چه-ر، چ---م-‬ ‫چ____ چ______ ‫-ه-ر- چ-ا-م-‬ -------------- ‫چهار، چهارم.‬ 0
‫-h-ha-r- c----a-o-.-‬‬ ‫c_______ c____________ ‫-h-h-a-, c-a-a-r-m-‬-‬ ----------------------- ‫chahaar, chahaarom.‬‬‬
Pet. Peti. ‫--ج- پن--.‬ ‫پ___ پ_____ ‫-ن-، پ-ج-.- ------------ ‫پنج، پنجم.‬ 0
‫pa--,----j-m---‬ ‫p____ p_________ ‫-a-j- p-n-o-.-‬- ----------------- ‫panj, panjom.‬‬‬
Šest. Šesti. ‫-ش،-ششم-‬ ‫ش__ ش____ ‫-ش- ش-م-‬ ---------- ‫شش، ششم.‬ 0
‫s--s----hes-om-‬‬‬ ‫s_____ s__________ ‫-h-s-, s-e-h-m-‬-‬ ------------------- ‫shosh, sheshom.‬‬‬
Sedam. Sedmi. ‫--ت--هفتم-‬ ‫ه___ ه_____ ‫-ف-، ه-ت-.- ------------ ‫هفت، هفتم.‬ 0
‫-a-t----ft--‬‬‬ ‫h____ h________ ‫-a-t- h-f-m-‬-‬ ---------------- ‫haft, haftm.‬‬‬
Osam. Osmi. ‫---- هش---‬ ‫ه___ ه_____ ‫-ش-، ه-ت-.- ------------ ‫هشت، هشتم.‬ 0
‫ha-ht,-h--hto----‬ ‫h_____ h__________ ‫-a-h-, h-s-t-m-‬-‬ ------------------- ‫hasht, hashtom.‬‬‬
Devet. Deveti. ‫-ه--نه-.‬ ‫ن__ ن____ ‫-ه- ن-م-‬ ---------- ‫نه، نهم.‬ 0
‫n--,-n--o--‬-‬ ‫n___ n________ ‫-e-, n-h-m-‬-‬ --------------- ‫neh, nohom.‬‬‬

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...