Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice   »   he ‫שייכות 1‬

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Posvojne zamjenice

‫66 [שישים ושש]‬

66 [shishim w'shesh]

‫שייכות 1‬

shayakhut 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
ja – moj / moja / moje ‫-ני –---י‬ ‫א__ – ש___ ‫-נ- – ש-י- ----------- ‫אני – שלי‬ 0
ani-– s-e-i a__ – s____ a-i – s-e-i ----------- ani – sheli
Ne mogu naći moj ključ. ‫----לא-מ--א - - את --פת--של--‬ ‫א__ ל_ מ___ / ת א_ ה____ ש____ ‫-נ- ל- מ-צ- / ת א- ה-פ-ח ש-י-‬ ------------------------------- ‫אני לא מוצא / ת את המפתח שלי.‬ 0
ani lo--ot--/m---e--et ---a-te-x s---i. a__ l_ m___________ e_ h________ s_____ a-i l- m-t-e-m-t-e- e- h-m-f-e-x s-e-i- --------------------------------------- ani lo motse/motset et hamafteax sheli.
Ne mogu naći moju putnu kartu. ‫אנ-------צ- --- ---כ---- -נ--ע--ש---‬ ‫א__ ל_ מ___ / ת א_ כ____ ה_____ ש____ ‫-נ- ל- מ-צ- / ת א- כ-ט-ס ה-ס-ע- ש-י-‬ -------------------------------------- ‫אני לא מוצא / ת את כרטיס הנסיעה שלי.‬ 0
an- -o--o---/-ots----- ---t-- hane-------h-li. a__ l_ m___________ e_ k_____ h________ s_____ a-i l- m-t-e-m-t-e- e- k-r-i- h-n-s-'-h s-e-i- ---------------------------------------------- ani lo motse/motset et kartis hanesi'ah sheli.
ti – tvoj / tvoja / tvoje ‫-------–-ש--‬ ‫א_ / ה – ש___ ‫-ת / ה – ש-ך- -------------- ‫את / ה – שלך‬ 0
th/t-- s--l---/sh--a-h t___ – s______________ t-/- – s-e-k-a-s-e-a-h ---------------------- th/t – shelkha/shelakh
Jesi li našao tvoj ključ? ‫-צאת את ה---ח--לך-‬ ‫מ___ א_ ה____ ש____ ‫-צ-ת א- ה-פ-ח ש-ך-‬ -------------------- ‫מצאת את המפתח שלך?‬ 0
m-t--'--/matsa------h---ftea- s-elk-a/s-e--k-? m_______________ e_ h________ s_______________ m-t-a-t-/-a-s-'- e- h-m-f-e-x s-e-k-a-s-e-a-h- ---------------------------------------------- matsa'ta/matsa't et hamafteax shelkha/shelakh?
Jesi li našao tvoju putnu kartu? ‫-צאת -ת-כר-י----סיע----ך?‬ ‫מ___ א_ כ____ ה_____ ש____ ‫-צ-ת א- כ-ט-ס ה-ס-ע- ש-ך-‬ --------------------------- ‫מצאת את כרטיס הנסיעה שלך?‬ 0
m-tsa'ta/mats--t-e--ka-t-s ha--si--h-shel-----h-la--? m_______________ e_ k_____ h________ s_______________ m-t-a-t-/-a-s-'- e- k-r-i- h-n-s-'-h s-e-k-a-s-e-a-h- ----------------------------------------------------- matsa'ta/matsa't et kartis hanesi'ah shelkha/shelakh?
on – njegov / njegova / njegovo ‫הו-------‬ ‫ה__ – ש___ ‫-ו- – ש-ו- ----------- ‫הוא – שלו‬ 0
hu – s-elo h_ – s____ h- – s-e-o ---------- hu – shelo
Znaš li gdje je njegov ključ? ‫-ת-/----ודע-/ ---יפה ---תח ש--?‬ ‫א_ / ה י___ / ת א___ ה____ ש____ ‫-ת / ה י-ד- / ת א-פ- ה-פ-ח ש-ו-‬ --------------------------------- ‫את / ה יודע / ת איפה המפתח שלו?‬ 0
a--h/at ---e--/yode-a--eyfoh -am--te---s--l-? a______ y_____________ e____ h________ s_____ a-a-/-t y-d-'-/-o-e-a- e-f-h h-m-f-e-x s-e-o- --------------------------------------------- atah/at yode'a/yode'at eyfoh hamafteax shelo?
Znaš li gdje je njegova putna karta? ‫-ת-/-ה יו-- ----א--ה כ---ס---ס--ה----?‬ ‫א_ / ה י___ / ת א___ כ____ ה_____ ש____ ‫-ת / ה י-ד- / ת א-פ- כ-ט-ס ה-ס-ע- ש-ו-‬ ---------------------------------------- ‫את / ה יודע / ת איפה כרטיס הנסיעה שלו?‬ 0
a---/a- y---'--yod-'-- ey--h k-rt-----nesi'ah-----o? a______ y_____________ e____ k_____ h________ s_____ a-a-/-t y-d-'-/-o-e-a- e-f-h k-r-i- h-n-s-'-h s-e-o- ---------------------------------------------------- atah/at yode'a/yode'at eyfoh kartis hanesi'ah shelo?
ona – njen / njena / njeno ‫----– -לה‬ ‫ה__ – ש___ ‫-י- – ש-ה- ----------- ‫היא – שלה‬ 0
h- ---h---h h_ – s_____ h- – s-e-a- ----------- hi – shelah
Njen novac je nestao. ‫-כסף---ה -ב-.‬ ‫ה___ ש__ א____ ‫-כ-ף ש-ה א-ד-‬ --------------- ‫הכסף שלה אבד.‬ 0
ha--se- s-ela- a-a-. h______ s_____ a____ h-k-s-f s-e-a- a-a-. -------------------- hakesef shelah avad.
Njena kreditna kartica je također nestala. ‫-כ-------ש-א----- א-- ג- -ן.‬ ‫ו_____ ה_____ ש__ א__ ג_ כ___ ‫-כ-ט-ס ה-ש-א- ש-ה א-ד ג- כ-.- ------------------------------ ‫וכרטיס האשראי שלה אבד גם כן.‬ 0
w'--rtis--a---------s-ela- -va---a--k-n. w_______ h_________ s_____ a___ g__ k___ w-k-r-i- h-'-s-r-'- s-e-a- a-a- g-m k-n- ---------------------------------------- w'kartis ha'ashra'y shelah avad gam ken.
mi – naš / naša / naše ‫---נ------נ-‬ ‫א____ – ש____ ‫-נ-נ- – ש-נ-‬ -------------- ‫אנחנו – שלנו‬ 0
anaxnu-–-she--nu a_____ – s______ a-a-n- – s-e-a-u ---------------- anaxnu – shelanu
Naš djed je bolestan. ‫ס-א של-ו -ול-.‬ ‫ס__ ש___ ח_____ ‫-ב- ש-נ- ח-ל-.- ---------------- ‫סבא שלנו חולה.‬ 0
sa---s-el-n--x-l--. s___ s______ x_____ s-b- s-e-a-u x-l-h- ------------------- saba shelanu xoleh.
Naša baka je zdrava. ‫---- שלנו--ריאה.‬ ‫ס___ ש___ ב______ ‫-ב-א ש-נ- ב-י-ה-‬ ------------------ ‫סבתא שלנו בריאה.‬ 0
sa-ta--h--an- -r-'a-. s____ s______ b______ s-v-a s-e-a-u b-i-a-. --------------------- savta shelanu bri'ah.
vi – vaš / vaša / vaše ‫-תם-/ - –--לכ- / -‬ ‫א__ / ן – ש___ / ן_ ‫-ת- / ן – ש-כ- / ן- -------------------- ‫אתם / ן – שלכם / ן‬ 0
atem/-ten-–-s--lakhem/she-a-h-n a________ – s__________________ a-e-/-t-n – s-e-a-h-m-s-e-a-h-n ------------------------------- atem/aten – shelakhem/shelakhen
Djeco, gdje je vaš tata? ‫י-דים /-ו-, -יפ- א-א-שלכ--- --‬ ‫י____ / ו__ א___ א__ ש___ / ן__ ‫-ל-י- / ו-, א-פ- א-א ש-כ- / ן-‬ -------------------------------- ‫ילדים / ות, איפה אבא שלכם / ן?‬ 0
ye-ad-m/-el--o-, ---oh--b- --e----em----la--en? y_______________ e____ a__ s___________________ y-l-d-m-y-l-d-t- e-f-h a-a s-e-a-h-m-s-e-a-h-n- ----------------------------------------------- yeladim/yeladot, eyfoh aba shelakhem/shelakhen?
Djeco, gdje je vaša mama? ‫ילדי- /--ת- אי-ה-----ש--ם ---?‬ ‫י____ / ו__ א___ א__ ש___ / ן__ ‫-ל-י- / ו-, א-פ- א-א ש-כ- / ן-‬ -------------------------------- ‫ילדים / ות, איפה אמא שלכם / ן?‬ 0
y-la-i-/-el---t, --foh --a ----a---m/-----k--n? y_______________ e____ i__ s___________________ y-l-d-m-y-l-d-t- e-f-h i-a s-e-a-h-m-s-e-a-h-n- ----------------------------------------------- yeladim/yeladot, eyfoh ima shelakhem/shelakhen?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svatko želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što točnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se također bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezične elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!