Knjiga fraza

bs U hotelu – žalbe   »   hy բողոքներ հյուրանոցում

28 [dvadeset i osam]

U hotelu – žalbe

U hotelu – žalbe

28 [քսանութ]

28 [k’sanut’]

բողոքներ հյուրանոցում

boghok’ner hyuranots’um

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Tuš ne radi. Ց----ղը--ի աշ---ո-մ: Ց______ չ_ ա________ Ց-ց-ւ-ը չ- ա-խ-տ-ւ-: -------------------- Ցնցուղը չի աշխատում: 0
Ts--ts’ug------- ash--a--m T__________ c___ a________ T-’-t-’-g-y c-’- a-h-h-t-m -------------------------- Ts’nts’ughy ch’i ashkhatum
Nema tople vode. Տա---ո---չ--գալ-ս: Տ__ ջ___ չ_ գ_____ Տ-ք ջ-ւ- չ- գ-լ-ս- ------------------ Տաք ջուր չի գալիս: 0
Ta---jur-c--i----is T___ j__ c___ g____ T-k- j-r c-’- g-l-s ------------------- Tak’ jur ch’i galis
Možete li to dati na popravku? Կարո-ղ--ք -ո--գ-լ: Կ_____ ե_ ն_______ Կ-ր-՞- ե- ն-ր-գ-լ- ------------------ Կարո՞ղ եք նորոգել: 0
K-ro-g---e-’-noro--l K______ y___ n______ K-r-՞-h y-k- n-r-g-l -------------------- Karo՞gh yek’ norogel
Nema telefona u sobi. Հեռ-խոս չկա -ենյա-ում: Հ______ չ__ ս_________ Հ-ռ-խ-ս չ-ա ս-ն-ա-ո-մ- ---------------------- Հեռախոս չկա սենյակում: 0
H--ra-ho- ----a--eny--um H________ c____ s_______ H-r-a-h-s c-’-a s-n-a-u- ------------------------ Herrakhos ch’ka senyakum
Nema televizora u sobi. Հ-ռ--ստաց-ւ-ց -կ--սե--ա---մ: Հ____________ չ__ ս_________ Հ-ռ-ւ-տ-ց-ւ-ց չ-ա ս-ն-ա-ո-մ- ---------------------------- Հեռուստացույց չկա սենյակում: 0
H--r--ta-s-u--s’ ch’ka --n-a--m H_______________ c____ s_______ H-r-u-t-t-’-y-s- c-’-a s-n-a-u- ------------------------------- Herrustats’uyts’ ch’ka senyakum
Soba nema balkon. Ս-ն-ակը-----ի-պ--շ--մբ: Ս______ չ____ պ________ Ս-ն-ա-ը չ-ւ-ի պ-տ-գ-մ-: ----------------------- Սենյակը չունի պատշգամբ: 0
Seny--y -h-un- p-tshg--b S______ c_____ p________ S-n-a-y c-’-n- p-t-h-a-b ------------------------ Senyaky ch’uni patshgamb
Soba je prebučna. Ս-ն-ակը -ղմկ---է: Ս______ ա_____ է_ Ս-ն-ա-ը ա-մ-ո- է- ----------------- Սենյակը աղմկոտ է: 0
S-nya-y---h---t e S______ a______ e S-n-a-y a-h-k-t e ----------------- Senyaky aghmkot e
Soba je premalena. Ս---ակը փո-ր--: Ս______ փ___ է_ Ս-ն-ա-ը փ-ք- է- --------------- Սենյակը փոքր է: 0
Sen---y-p---k---e S______ p______ e S-n-a-y p-v-k-r e ----------------- Senyaky p’vok’r e
Soba je pretamna. Սեն---- մ-ւ- -: Ս______ մ___ է_ Ս-ն-ա-ը մ-ւ- է- --------------- Սենյակը մութ է: 0
S-ny-ky------e S______ m___ e S-n-a-y m-t- e -------------- Senyaky mut’ e
Grijanje ne radi. Ջե-ո----մ--չ---շխատո-մ: Ջ_________ չ_ ա________ Ջ-ռ-ւ-ո-մ- չ- ա-խ-տ-ւ-: ----------------------- Ջեռուցումը չի աշխատում: 0
Jerr-t----y----i -sh-ha--m J__________ c___ a________ J-r-u-s-u-y c-’- a-h-h-t-m -------------------------- Jerruts’umy ch’i ashkhatum
Klima-uređaj ne radi. Օդակ-ր-ա---ի-ը ----շ---ո-մ: Օ_____________ չ_ ա________ Օ-ա-ա-գ-վ-ր-չ- չ- ա-խ-տ-ւ-: --------------------------- Օդակարգավորիչը չի աշխատում: 0
Oda--r-a-orich’--ch-i--s------m O_______________ c___ a________ O-a-a-g-v-r-c-’- c-’- a-h-h-t-m ------------------------------- Odakargavorich’y ch’i ashkhatum
Televizor je pokvaren. Հ-ռուս--ցո---ը--ի--շխ---ւմ: Հ_____________ չ_ ա________ Հ-ռ-ւ-տ-ց-ւ-ց- չ- ա-խ-տ-ւ-: --------------------------- Հեռուստացույցը չի աշխատում: 0
Herru--ats’u-t-’y------a--kh-tum H________________ c___ a________ H-r-u-t-t-’-y-s-y c-’- a-h-h-t-m -------------------------------- Herrustats’uyts’y ch’i ashkhatum
To mi se ne sviđa. Դ- -ն- դո-- -- --լ-ս: Դ_ ի__ դ___ չ_ գ_____ Դ- ի-ձ դ-ւ- չ- գ-լ-ս- --------------------- Դա ինձ դուր չի գալիս: 0
Da-i-----u----------is D_ i___ d__ c___ g____ D- i-d- d-r c-’- g-l-s ---------------------- Da indz dur ch’i galis
To mi je preskupo. Ի- համար -- -ան- է: Ի_ հ____ դ_ թ___ է_ Ի- հ-մ-ր դ- թ-ն- է- ------------------- Իմ համար դա թանկ է: 0
I- -amar d- t---- e I_ h____ d_ t____ e I- h-m-r d- t-a-k e ------------------- Im hamar da t’ank e
Imate li nešto jeftinije? Ա-ելի --ա- չ-ւ-ե՞-: Ա____ է___ չ_______ Ա-ե-ի է-ա- չ-ւ-ե-ք- ------------------- Ավելի էժան չունե՞ք: 0
A--li-ezh-- --’--e՞k’ A____ e____ c________ A-e-i e-h-n c-’-n-՞-’ --------------------- Aveli ezhan ch’une՞k’
Ima li ovdje u blizini omladinski smještaj? Այ-տ---մ---կ-յքում--րիտ-ս-ր-ական---նր-կ-ց-ր-- -ա-: Ա_____ մ__________ ե____________ հ___________ կ___ Ա-ս-ե- մ-տ-կ-յ-ո-մ ե-ի-ա-ա-դ-կ-ն հ-ն-ա-ա-ա-ա- կ-՞- -------------------------------------------------- Այստեղ մոտակայքում երիտասարդական հանրակացարան կա՞: 0
A-s-egh--o-a-a-k----y-ri-a-ardak-n -an---ats’--a----՞ A______ m__________ y_____________ h_____________ k__ A-s-e-h m-t-k-y-’-m y-r-t-s-r-a-a- h-n-a-a-s-a-a- k-՞ ----------------------------------------------------- Aystegh motakayk’um yeritasardakan hanrakats’aran ka՞
Ima li ovdje u blizini prenoćište? Ա--տեղ -ոտա--յ-ո-- ----ր---ց -ա՞: Ա_____ մ__________ հ________ կ___ Ա-ս-ե- մ-տ-կ-յ-ո-մ հ-ո-ր-ն-ց կ-՞- --------------------------------- Այստեղ մոտակայքում հյուրանոց կա՞: 0
Aysteg- -o-a---k’-m hy---no----ka՞ A______ m__________ h_________ k__ A-s-e-h m-t-k-y-’-m h-u-a-o-s- k-՞ ---------------------------------- Aystegh motakayk’um hyuranots’ ka՞
Ima li ovdje u blizini restoran? Ա--տե- -ո-ա---ք--մ --ստոր-ն --՞: Ա_____ մ__________ ռ_______ կ___ Ա-ս-ե- մ-տ-կ-յ-ո-մ ռ-ս-ո-ա- կ-՞- -------------------------------- Այստեղ մոտակայքում ռեստորան կա՞: 0
A-ste-- m----a--’um -re-to-a--ka՞ A______ m__________ r________ k__ A-s-e-h m-t-k-y-’-m r-e-t-r-n k-՞ --------------------------------- Aystegh motakayk’um rrestoran ka՞

Pozitivni jezici, negativni jezici

Većina ljudi je ili optimistično ili pesimistično. To se takođe može primijeniti na jezike! Naučnici uvijek iznova istražuju vokabular jezika. Pritom dolaze do zapanjujućih rezultata. U engleskom jeziku, na primjer, ima više negativnih riječi od pozitivnih. Postoji skoro dvostruko više riječi za negativne osjećaje. U zapadnom društvu vokabular utječe na govornike. Tamo se ljudi često žale. Takođe kritiziraju mnogo stvari. Stoga koriste više negativno obojen jezik. Negativne riječi su takođe zanimljive iz jednog drugog razloga. One, naime, sadrže više informacija od pozitivnih izraza. Uzrok tome može ležati u našoj evoluciji. Svim živim bićima je oduvijek bilo jako važno da prepoznaju opasnost. Moralo se jako brzo reagirati na rizik. Osim toga, postojala je potreba da se druge ljude upozori na opasnost. Stoga je bilo potrebno brzo moći prenijeti mnogo informacija. Trebalo је biti moguće sa što manje riječi reći što više. Inače, negativan jezik nema stvarne prednosti. To svako sebi može lako predočiti. Ljudi koji uvijek negativno govore sigurno nisu jako omiljeni. Nadalje, negativan jezik utječe na naše osjećaje. Nasuprot tome, pozitivan jezik može imati pozitivan učinak. Ljudi koji pozitivno formuliraju svoje misli imaj više uspjeha u poslovnom životu. Stoga bismo trebali pažljivije birati svoj jezik. Pošto da mi odlučujemo koje ćemo riječi koristiti. A svojim jezikom kreiramo svoju realnost. Dakle: Govorite pozitivno!
Da li ste to znali?
Marathi spada u indoiranske jezike. Govori se u zapadnoj i centralnoj Indiji. Marathi je maternji jezik za više od 70 miliona ljudi. Time se ubraja među 20 jezika s najviše govornika na svijetu. Marathi koristi isto pismo kojim se piše i u jeziku hindu. U ovom slovnom pismu svaki znak predstavlja tačno jedan glas. Ima 12 samoglasnika i 36 suglasnika. Brojevi su relativno složeni. Od 1 do 100 postoji za svaki broj jedna posebna riječ. Zato se svaki broj mora pojedinačno učiti. Marathi se dijeli na 42 različita dijalekta. Oni mnogo govore o razvoju jezika. Još jedna od odlika jezika marathi je njegova duga književna tradicija. Ima tekstova starih preko 1000 godina. Ko se zanima za historiju Indije, treba da se pozabavi jezikom marathi!