Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   mk Минато време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осумдесет и три]

83 [osoomdyesyet i tri]

Минато време 3

Minato vryemye 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
telefonirati т--ефон-ра т_________ т-л-ф-н-р- ---------- телефонира 0
t-ely--o-ira t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
Telefonirao / telefonirala sam. Ја- --ле--н-рав. Ј__ т___________ Ј-с т-л-ф-н-р-в- ---------------- Јас телефонирав. 0
Ј-- ---lye-o-i--v. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Ја--цел- в--ме-телеф---р-в. Ј__ ц___ в____ т___________ Ј-с ц-л- в-е-е т-л-ф-н-р-в- --------------------------- Јас цело време телефонирав. 0
Јa- t-yel- --ye-y--t-ely-fo--rav. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
pitati п--шува п______ п-а-у-а ------- прашува 0
pras-oova p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Pitao / pitala sam. Ја- ----ав. Ј__ п______ Ј-с п-а-а-. ----------- Јас прашав. 0
Ј---pr--h--. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
Uvijek sam pitao / pitala. Ја- сек---ш --а-у---. Ј__ с______ п________ Ј-с с-к-г-ш п-а-у-а-. --------------------- Јас секогаш прашував. 0
Јa--sy---gu-sh ---s-o-vav. Ј__ s_________ p__________ Ј-s s-e-o-u-s- p-a-h-o-a-. -------------------------- Јas syekoguash prashoovav.
ispričati ра--аж--а р________ р-с-а-у-а --------- раскажува 0
r-skaʐoo-a r_________ r-s-a-o-v- ---------- raskaʐoova
Ispričao / ispričala sam. Јас-р-с------в. Ј__ р__________ Ј-с р-с-а-у-а-. --------------- Јас раскажував. 0
Јas--a--a----a-. Ј__ r___________ Ј-s r-s-a-o-v-v- ---------------- Јas raskaʐoovav.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Јас-ј- ---каж---ц-ла-а -рик-зна. Ј__ ј_ р_______ ц_____ п________ Ј-с ј- р-с-а-а- ц-л-т- п-и-а-н-. -------------------------------- Јас ја раскажав целата приказна. 0
Ј-s--- r--k-ʐ-v -zy--a-a-----a---. Ј__ ј_ r_______ t_______ p________ Ј-s ј- r-s-a-a- t-y-l-t- p-i-a-n-. ---------------------------------- Јas јa raskaʐav tzyelata prikazna.
učiti учи у__ у-и --- учи 0
o--hi o____ o-c-i ----- oochi
Učio / učila sam. Јас--ч-в. Ј__ у____ Ј-с у-е-. --------- Јас учев. 0
Јas -o--y--. Ј__ o_______ Ј-s o-c-y-v- ------------ Јas oochyev.
Učio / učila sam cijelu večer. Јас--чев цел-----ер. Ј__ у___ ц___ в_____ Ј-с у-е- ц-л- в-ч-р- -------------------- Јас учев цела вечер. 0
Јas-ooc-yev--z---- -yechyer. Ј__ o______ t_____ v________ Ј-s o-c-y-v t-y-l- v-e-h-e-. ---------------------------- Јas oochyev tzyela vyechyer.
raditi раб--и р_____ р-б-т- ------ работи 0
rab-ti r_____ r-b-t- ------ raboti
Radio / radila sam. Ј-с-ра-оте-. Ј__ р_______ Ј-с р-б-т-в- ------------ Јас работев. 0
Јas -a--t--v. Ј__ r________ Ј-s r-b-t-e-. ------------- Јas rabotyev.
Radio / radila sam cijeli dan. Ј-- -або-ев---- ---. Ј__ р______ ц__ д___ Ј-с р-б-т-в ц-л д-н- -------------------- Јас работев цел ден. 0
Јas ---o-y-v-tzyel---e-. Ј__ r_______ t____ d____ Ј-s r-b-t-e- t-y-l d-e-. ------------------------ Јas rabotyev tzyel dyen.
jesti јаде ј___ ј-д- ---- јаде 0
ј-dye ј____ ј-d-e ----- јadye
Jeo / jela sam. Ја- --д-в. Ј__ ј_____ Ј-с ј-д-в- ---------- Јас јадев. 0
Ј-s--adye-. Ј__ ј______ Ј-s ј-d-e-. ----------- Јas јadyev.
Pojeo / pojela sam svu hranu. Ј---го и-ед----е-о-о --дењ-. Ј__ г_ и_____ ц_____ ј______ Ј-с г- и-е-о- ц-л-т- ј-д-њ-. ---------------------------- Јас го изедов целото јадење. 0
Ј---gu---zyedov t------o-------ye. Ј__ g__ i______ t_______ ј________ Ј-s g-o i-y-d-v t-y-l-t- ј-d-e-y-. ---------------------------------- Јas guo izyedov tzyeloto јadyeњye.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!