Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   ps لنډ خبرې اترې

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ دوه ویشت ]

22 [ دوه ویشت ]

لنډ خبرې اترې

lnḏ ǩbrê ātrê

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski paštu igra Više
Pušite li? ای--ت------ر- ---ئ؟ ا__ ت___ س___ څ____ ا-ا ت-س- س-ر- څ-و-؟ ------------------- ایا تاسو سګرټ څکوئ؟ 0
ا-ا--اسو س----څ--ئ؟ ا__ ت___ س___ څ____ ا-ا ت-س- س-ر- څ-و-؟ ------------------- ایا تاسو سګرټ څکوئ؟
Prije da. مخ----ه می څکل م___ ب_ م_ څ__ م-ک- ب- م- څ-ل -------------- مخکې به می څکل 0
m-k------- -s-l m___ b_ m_ t___ m-k- b- m- t-k- --------------- mǩkê ba my tskl
Ali sada više ne pušim. خو -و--زه س--ټ ----ښ-. خ_ ا__ ز_ س___ ن_ څ___ خ- ا-س ز- س-ر- ن- څ-م- ---------------------- خو اوس زه سګرټ نه څښم. 0
ǩo-āo--za s-rṯ -a-tsǩm ǩ_ ā__ z_ s___ n_ t___ ǩ- ā-s z- s-r- n- t-ǩ- ---------------------- ǩo āos za sgrṯ na tsǩm
Smeta li Vam ako ja pušim? ا-ا--ا-به -اس- خپ- --ی ----ه س--ټ----؟ ا__ د_ ب_ ت___ خ__ ک__ ک_ ز_ س___ څ___ ا-ا د- ب- ت-س- خ-ه ک-ی ک- ز- س-ر- څ-م- -------------------------------------- ایا دا به تاسو خپه کړی که زه سګرټ څښم؟ 0
ā-ā-d--ba tā-o---------------s--ṯ--sǩm ā__ d_ b_ t___ ǩ__ k__ k_ z_ s___ t___ ā-ā d- b- t-s- ǩ-a k-y k- z- s-r- t-ǩ- -------------------------------------- āyā dā ba tāso ǩpa kṟy ka za sgrṯ tsǩm
Ne, apsolutno ne. ن-- ---ک--نه. ن__ ب____ ن__ ن-، ب-ل-ل ن-. ------------- نه، بالکل نه. 0
ن-، ----ل--ه. ن__ ب____ ن__ ن-، ب-ل-ل ن-. ------------- نه، بالکل نه.
Ne smeta mi. زه ن--خفه ک--م. ز_ ن_ خ__ ک____ ز- ن- خ-ه ک-ږ-. --------------- زه نه خفه کیږم. 0
زه -ه -فه---ږ-. ز_ ن_ خ__ ک____ ز- ن- خ-ه ک-ږ-. --------------- زه نه خفه کیږم.
Hoćete li popiti nešto? ت--- -ه--ه--ښ-؟ ت___ ب_ څ_ څ___ ت-س- ب- څ- څ-ئ- --------------- تاسو به څه څښئ؟ 0
tā---b- t-----ǩ t___ b_ t__ t__ t-s- b- t-a t-ǩ --------------- tāso ba tsa tsǩ
Jedan konjak? یو-ک-----؟ ی_ ک______ ی- ک-ن-ا-؟ ---------- یو کانګاک؟ 0
یو-ک-ن-ا-؟ ی_ ک______ ی- ک-ن-ا-؟ ---------- یو کانګاک؟
Ne, radije pivo. ن-، ----و----ی- بی- وا---. ن__ ز_ غ____ ی_ ب__ و_____ ن-، ز- غ-ا-م ی- ب-ر و-خ-م- -------------------------- نه، زه غواړم یو بیر واخلم. 0
نه--ز---وا-------یر واخ-م. ن__ ز_ غ____ ی_ ب__ و_____ ن-، ز- غ-ا-م ی- ب-ر و-خ-م- -------------------------- نه، زه غواړم یو بیر واخلم.
Putujete li mnogo? ایا --س--ډی---فر-کو-؟ ا__ ت___ ډ__ س__ ک___ ا-ا ت-س- ډ-ر س-ر ک-ئ- --------------------- ایا تاسو ډیر سفر کوئ؟ 0
ا----اسو ډی- سف---وئ؟ ا__ ت___ ډ__ س__ ک___ ا-ا ت-س- ډ-ر س-ر ک-ئ- --------------------- ایا تاسو ډیر سفر کوئ؟
Da, većinom su to poslovna putovanja. ه---ډ----و----- --داګریز -فر---. ه__ ډ___ و_____ س_______ س______ ه-، ډ-ر- و-ت-ن- س-د-ګ-ی- س-ر-ن-. -------------------------------- هو، ډیری وختونه سوداګریز سفرونه. 0
هو----ری--خت--ه-سودا-ریز -فر-ن-. ه__ ډ___ و_____ س_______ س______ ه-، ډ-ر- و-ت-ن- س-د-ګ-ی- س-ر-ن-. -------------------------------- هو، ډیری وختونه سوداګریز سفرونه.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. مګر------و- -ل-ه-په -خصتۍ--ې-یو. م__ ا__ م__ د___ پ_ ر____ ک_ ی__ م-ر ا-س م-ږ د-ت- پ- ر-ص-ۍ ک- ی-. -------------------------------- مګر اوس موږ دلته په رخصتۍ کې یو. 0
مګر ا-س-----د-ت------خصتۍ ک- یو. م__ ا__ م__ د___ پ_ ر____ ک_ ی__ م-ر ا-س م-ږ د-ت- پ- ر-ص-ۍ ک- ی-. -------------------------------- مګر اوس موږ دلته په رخصتۍ کې یو.
Kakva vrućina! څ-------مي ده! څ____ ګ___ د__ څ-م-ه ګ-م- د-! -------------- څومره ګرمي ده! 0
tso-r--g---- da t_____ g____ d_ t-o-r- g-m-y d- --------------- tsomra grmêy da
Da, danas je stvarno vruće. هو---ن -ر-----ع-ا-ګ-مه ده. ه__ ن_ و__ و_____ ګ___ د__ ه-، ن- و-ځ و-ق-ی- ګ-م- د-. -------------------------- هو، نن ورځ واقعیا ګرمه ده. 0
ه-،-نن و---و-ق--ا-ګ-----ه. ه__ ن_ و__ و_____ ګ___ د__ ه-، ن- و-ځ و-ق-ی- ګ-م- د-. -------------------------- هو، نن ورځ واقعیا ګرمه ده.
Hajdemo na balkon. ر----چ---ا--و-ي------ړ---. ر___ چ_ ب______ ت_ ل__ ش__ ر-ځ- چ- ب-ل-و-ي ت- ل-ړ ش-. -------------------------- راځه چې بالکوني ته لاړ شو. 0
راځ- چ- ---------ه -ا----. ر___ چ_ ب______ ت_ ل__ ش__ ر-ځ- چ- ب-ل-و-ي ت- ل-ړ ش-. -------------------------- راځه چې بالکوني ته لاړ شو.
Sutra će ovdje biti zabava. سبا-دلته ی- محف- دی. س__ د___ ی_ م___ د__ س-ا د-ت- ی- م-ف- د-. -------------------- سبا دلته یو محفل دی. 0
س-ا-دل-ه--و م-فل دی. س__ د___ ی_ م___ د__ س-ا د-ت- ی- م-ف- د-. -------------------- سبا دلته یو محفل دی.
Hoćete li i Vi doći? ت--ه- -ا-ي؟ ت_ ه_ ر____ ت- ه- ر-ځ-؟ ----------- ته هم راځي؟ 0
ت---- ---ي؟ ت_ ه_ ر____ ت- ه- ر-ځ-؟ ----------- ته هم راځي؟
Da, mi smo također pozvani. هو-، موږ-ته-بلن--ورکړ- شو-. ه_ ، م__ ت_ ب___ و____ ش___ ه- ، م-ږ ت- ب-ن- و-ک-ل ش-ې- --------------------------- هو ، موږ ته بلنه ورکړل شوې. 0
a----- ta --n--o-kṟ--š-ê a_ m__ t_ b___ o____ š__ a- m-g t- b-n- o-k-l š-ê ------------------------ ao mog ta blna orkṟl šoê

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…