Zbirka izraza

hr Mjeseci   »   uk Місяці

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [одинадцять]

11 [odynadtsyatʹ]

Місяці

Misyatsi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
siječanj Сі-ень С_____ С-ч-н- ------ Січень 0
S-c-enʹ S______ S-c-e-ʹ ------- Sichenʹ
veljača Лю--й Л____ Л-т-й ----- Лютий 0
L-u---̆ L_____ L-u-y-̆ ------- Lyutyy̆
ožujak Бе-е---ь Б_______ Б-р-з-н- -------- Березень 0
Be---e-ʹ B_______ B-r-z-n- -------- Berezenʹ
travanj Квітень К______ К-і-е-ь ------- Квітень 0
K----nʹ K______ K-i-e-ʹ ------- Kvitenʹ
svibanj Тр-ве-ь Т______ Т-а-е-ь ------- Травень 0
T--v--ʹ T______ T-a-e-ʹ ------- Travenʹ
lipanj Ч--ве-ь Ч______ Ч-р-е-ь ------- Червень 0
Che--enʹ C_______ C-e-v-n- -------- Chervenʹ
To je šest mjeseci. Ц--шіс-ь-міся-ів. Ц_ ш____ м_______ Ц- ш-с-ь м-с-ц-в- ----------------- Це шість місяців. 0
T-e shi--ʹ -is------. T__ s_____ m_________ T-e s-i-t- m-s-a-s-v- --------------------- Tse shistʹ misyatsiv.
Siječanj, veljača, ožujak, С--ень,----и-,-б-р-----, С______ л_____ б________ С-ч-н-, л-т-й- б-р-з-н-, ------------------------ Січень, лютий, березень, 0
Si--en-, -yuty--, -ere-en-, S_______ l______ b________ S-c-e-ʹ- l-u-y-̆- b-r-z-n-, --------------------------- Sichenʹ, lyutyy̆, berezenʹ,
travanj, svibanj i lipanj. кві-ень--т-авень-і ч---е-ь. к_______ т______ і ч_______ к-і-е-ь- т-а-е-ь і ч-р-е-ь- --------------------------- квітень, травень і червень. 0
kvit---, t-a-enʹ-i-c-ervenʹ. k_______ t______ i c________ k-i-e-ʹ- t-a-e-ʹ i c-e-v-n-. ---------------------------- kvitenʹ, travenʹ i chervenʹ.
srpanj Липень Л_____ Л-п-н- ------ Липень 0
L--e-ʹ L_____ L-p-n- ------ Lypenʹ
kolovoz Серпень С______ С-р-е-ь ------- Серпень 0
S---e-ʹ S______ S-r-e-ʹ ------- Serpenʹ
rujan В--е-ень В_______ В-р-с-н- -------- Вересень 0
Verese-ʹ V_______ V-r-s-n- -------- Veresenʹ
listopad Жо--ень Ж______ Ж-в-е-ь ------- Жовтень 0
Z-o----ʹ Z_______ Z-o-t-n- -------- Zhovtenʹ
studeni Л---о--д Л_______ Л-с-о-а- -------- Листопад 0
Lys-opad L_______ L-s-o-a- -------- Lystopad
prosinac Г--д--ь Г______ Г-у-е-ь ------- Грудень 0
Hr--enʹ H______ H-u-e-ʹ ------- Hrudenʹ
To je također šest mjeseci. Ц------ж---сть-мі-яц--. Ц_ т____ ш____ м_______ Ц- т-к-ж ш-с-ь м-с-ц-в- ----------------------- Це також шість місяців. 0
T-e tak-zh--h-s-ʹ mis-atsiv. T__ t_____ s_____ m_________ T-e t-k-z- s-i-t- m-s-a-s-v- ---------------------------- Tse takozh shistʹ misyatsiv.
Srpanj, kolovoz, rujan, Л---нь- -------, -----ен-, Л______ с_______ в________ Л-п-н-, с-р-е-ь- в-р-с-н-, -------------------------- Липень, серпень, вересень, 0
L-pen-- ser-enʹ,--e---en-, L______ s_______ v________ L-p-n-, s-r-e-ʹ- v-r-s-n-, -------------------------- Lypenʹ, serpenʹ, veresenʹ,
listopad, studeni i prosinac. ж-вте-ь- -и-то--д і -р--ень. ж_______ л_______ і г_______ ж-в-е-ь- л-с-о-а- і г-у-е-ь- ---------------------------- жовтень, листопад і грудень. 0
z--v-enʹ,-l----p-d-i h-uden-. z________ l_______ i h_______ z-o-t-n-, l-s-o-a- i h-u-e-ʹ- ----------------------------- zhovtenʹ, lystopad i hrudenʹ.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Dali si znao?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je liječnik Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoeуropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udrugama i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!