Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   bg Минало време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осемдесет и три]

83 [osemdeset i tri]

Минало време 3

Minalo vreme 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
telefonirati зв--я-/-о-аж-а- -е-п--т-л-ф-на з____ / о______ с_ п_ т_______ з-ъ-я / о-а-д-м с- п- т-л-ф-н- ------------------------------ звъня / обаждам се по телефона 0
zvyn-a - o--z-d-m-se-p- te--f--a z_____ / o_______ s_ p_ t_______ z-y-y- / o-a-h-a- s- p- t-l-f-n- -------------------------------- zvynya / obazhdam se po telefona
Ja sam telefonirao / telefonirala. Аз-звъ--х -о т-л---н-. А_ з_____ п_ т________ А- з-ъ-я- п- т-л-ф-н-. ---------------------- Аз звънях по телефона. 0
Az --yn-ak- ---telefona. A_ z_______ p_ t________ A- z-y-y-k- p- t-l-f-n-. ------------------------ Az zvynyakh po telefona.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Г-во-и--по те--фо-а--ре- ця-ото--рем-. Г______ п_ т_______ п___ ц_____ в_____ Г-в-р-х п- т-л-ф-н- п-е- ц-л-т- в-е-е- -------------------------------------- Говорих по телефона през цялото време. 0
Govo-i-h-p---el-f-na p--z---yaloto----m-. G_______ p_ t_______ p___ t_______ v_____ G-v-r-k- p- t-l-f-n- p-e- t-y-l-t- v-e-e- ----------------------------------------- Govorikh po telefona prez tsyaloto vreme.
pitati П-там П____ П-т-м ----- Питам 0
P-tam P____ P-t-m ----- Pitam
Ja sam pitao / pitala. Аз -----. А_ п_____ А- п-т-х- --------- Аз питах. 0
A- -i-akh. A_ p______ A- p-t-k-. ---------- Az pitakh.
Ja sam uvijek pitao / pitala. Аз п-с-оя-но п-та-. А_ п________ п_____ А- п-с-о-н-о п-т-х- ------------------- Аз постоянно питах. 0
Az----toy-nn- pi-a--. A_ p_________ p______ A- p-s-o-a-n- p-t-k-. --------------------- Az postoyanno pitakh.
ispričati Ра-----ам Р________ Р-з-а-в-м --------- Разказвам 0
Ra--az-am R________ R-z-a-v-m --------- Razkazvam
Ja sam ispričao / ispričala. Аз раз-азв--. А_ р_________ А- р-з-а-в-х- ------------- Аз разказвах. 0
Az-raz----ak-. A_ r__________ A- r-z-a-v-k-. -------------- Az razkazvakh.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Аз ра--аза---ял-----ст-рия. А_ р_______ ц_____ и_______ А- р-з-а-а- ц-л-т- и-т-р-я- --------------------------- Аз разказах цялата история. 0
A--r-z-az-k-----------ist----a. A_ r________ t_______ i________ A- r-z-a-a-h t-y-l-t- i-t-r-y-. ------------------------------- Az razkazakh tsyalata istoriya.
učiti У-а У__ У-а --- Уча 0
Uc-a U___ U-h- ---- Ucha
Ja sam učio / učila. Аз--чих. А_ у____ А- у-и-. -------- Аз учих. 0
Az---hik-. A_ u______ A- u-h-k-. ---------- Az uchikh.
Ja sam učio / učila cijelo veče. Аз-у-их ---а ве-ер. А_ у___ ц___ в_____ А- у-и- ц-л- в-ч-р- ------------------- Аз учих цяла вечер. 0
Az-u-h------y--- --c-e-. A_ u_____ t_____ v______ A- u-h-k- t-y-l- v-c-e-. ------------------------ Az uchikh tsyala vecher.
raditi Р--отя Р_____ Р-б-т- ------ Работя 0
R--otya R______ R-b-t-a ------- Rabotya
Ja sam radio / radila. А- --б----. А_ р_______ А- р-б-т-х- ----------- Аз работих. 0
Az r---tikh. A_ r________ A- r-b-t-k-. ------------ Az rabotikh.
Ja sam radio / radila cijeli dan. А- --бо----ц-л-д--. А_ р______ ц__ д___ А- р-б-т-х ц-л д-н- ------------------- Аз работих цял ден. 0
Az r-b----h t---- -e-. A_ r_______ t____ d___ A- r-b-t-k- t-y-l d-n- ---------------------- Az rabotikh tsyal den.
jesti Я- Я_ Я- -- Ям 0
Yam Y__ Y-m --- Yam
Ja sam jeo / jela. А--яд--. А_ я____ А- я-о-. -------- Аз ядох. 0
A- y-d---. A_ y______ A- y-d-k-. ---------- Az yadokh.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Аз -------вс-чк------а-а. А_ и_____ в_______ х_____ А- и-я-о- в-и-к-т- х-а-а- ------------------------- Аз изядох всичката храна. 0
A-------ok--vs----at------na. A_ i_______ v________ k______ A- i-y-d-k- v-i-h-a-a k-r-n-. ----------------------------- Az izyadokh vsichkata khrana.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!