Он ещё остался, несмотря на то, что было уже поздно.
Li ne venis kvankam ni fiksis rendevuon.
Он н-----ошао--и-к--см---е -о--в---л-.
О_ н___ д_____ и___ с__ с_ д__________
О- н-ј- д-ш-о- и-к- с-о с- д-г-в-р-л-.
--------------------------------------
Он није дошао, иако смо се договорили. 0 On -ije-došao,-i--o -mo----do--v---l-.O_ n___ d_____ i___ s__ s_ d__________O- n-j- d-š-o- i-k- s-o s- d-g-v-r-l-.--------------------------------------On nije došao, iako smo se dogovorili.
Она ---н-л-з--р--но-м-сто--ако-је студирал-.
О__ н_ н_____ р____ м____ и___ ј_ с_________
О-а н- н-л-з- р-д-о м-с-о и-к- ј- с-у-и-а-а-
--------------------------------------------
Она не налази радно место иако је студирала. 0 Ona-ne--a---- ---no ---to iak- -- -tudir-l-.O__ n_ n_____ r____ m____ i___ j_ s_________O-a n- n-l-z- r-d-o m-s-o i-k- j- s-u-i-a-a---------------------------------------------Ona ne nalazi radno mesto iako je studirala.
Она покупает машину, несмотря на то, что у неё нет денег.
Ŝi studis. Ŝi tamen ne trovis laboron.
Он- ј---т--ирал-. У---ос -----не----аз-----но--ест-.
О__ ј_ с_________ У_____ т___ н_ н_____ р____ м_____
О-а ј- с-у-и-а-а- У-р-о- т-м- н- н-л-з- р-д-о м-с-о-
----------------------------------------------------
Она је студирала. Упркос томе не налази радно место. 0 Ona -e--tu--r--a--Uprk-s-t--e-------a-i --d-o--esto.O__ j_ s_________ U_____ t___ n_ n_____ r____ m_____O-a j- s-u-i-a-a- U-r-o- t-m- n- n-l-z- r-d-o m-s-o-----------------------------------------------------Ona je studirala. Uprkos tome ne nalazi radno mesto.
Pli da lingvoj
Klaku sur flago!
Ŝi studis. Ŝi tamen ne trovis laboron.
Она је студирала. Упркос томе не налази радно место.
Ona je studirala. Uprkos tome ne nalazi radno mesto.
La infanoj relative rapide lernas lingvojn.
Tio ĝenerale pli longe daŭras por la plenkreskuloj.
Sed la infanoj ne lernas pli bone ol la plenkreskuloj.
Ili nur alie lernas.
Lernante lingvojn, la cerbo devas aparte multon plenumi.
Ĝi devas multajn aferojn paralele lerni.
Kiam oni lernas lingvon, ne sufiĉas cerbumi pri ĝi.
Oni ankaŭ devas lerni prononci la novajn vortojn.
La parolaj organoj tiucele devas lerni novajn movojn.
La cerbo devas ankaŭ lerni reagi al novaj situacioj.
Komuniki en fremda lingvo estas defio.
La plenkreskuloj tamen lernas lingvojn malsame laŭ la aĝo.
20 aŭ 30jaraĝe la homoj ankoraŭ havas lernan kutimon.
La lernejaj aŭ studaj jaroj ankoraŭ ne tiom foras en la pasinteco.
La cerbo do estas bone trejnita.
Ĝi tial povas lerni fremdajn lingvojn trealtnivele.
La homoj aĝantaj inter 40 kaj 50 jaroj jam multon lernis.
Ilia cerbo profitas el tiu sperto.
Ĝi bone povas kombini novajn enhavojn kun malnova scio.
Tiuaĝe ĝi plej bone lernas aferojn kiujn ĝi jam konas.
Temas ekzemple pri lingvoj similantaj pli frue lernitajn lingvojn.
60 aŭ 70jaraĝe la homoj ĝenerale havas multe da tempo.
Ili povas ofte praktiki.
Tio aparte gravas por la lingvoj.
La maljunuloj aparte bone lernas ekzemple la fremdajn skribojn.
Sed oni povas sukcese lerni ĉiuaĝe.
La cerbo povas formi novajn nervajn ĉelojn eĉ postpuberaĝe.
Kaj tion ĝi cetere ŝatas fari…